POVIJEST

Vremeplov Karmelićanki BSI 

Sredinom 19. st., s naglim razvojem industrije i porastom gradova, povećava se i socijalna bijeda i beskućništvo. Nimalo lijepe i velike pogonske hale, uz njih skromne male barake, stanovi radnika. Često za strojevima, na proizvodnim trakama ili kao nosači tereta nalaze se maloljetna djeca. U takvim socijalnim i društvenim okolnostima nastao je novi ogranak karmela, KARMEL BOŽANSKOG SRCA ISUSOVA.

Utemeljiteljica je, danas blažena, Ana Maria Tauscher van den Bosch (rođ. 1855. u Sandowu, danas Poljska), redovničkim imenom Majka Marija Terezija od sv. Josipa. Više o Utemeljiteljici pročitajte ovdje.

Ana Maria započela je svoje djelovanje u Berlinu gdje je 1891. otvorila prvi dječji dom. Godinu dana ranije čitala je autobiografiju sv. Terezije Avilske te je prepoznala karmel kao svoj put – spojiti karmelsku kontemplaciju i konkretnu brigu za bližnje u potrebi.

Ideju karmelićanke posvećene radu i brizi za napuštene prenijela je na svoje suradnice. Tako je duhovnost Karmela potekla iz klauzure u svijet, da konkretnim djelima ljubavi čini dobro svima te da se plodovi kontemplacije unesu u apostolsko djelovanje. Osnivanje Družbe bilo je praćeno raznim teškoćama pa odobrenje konstitucija Karmel Božanskog Srca Isusova dobiva tek 1915. godine.

Prvotna zadaća Karmela BSI jest nasljedovanje i produženje Krista koji moli, a iskrena povezanost s Kristom određuje apostolsko zalaganje sestara. Tako brinemo za duhovno i tjelesno dobro bližnjega. Naša je duhovnost određena biblijskim pozivom: „Budite sveti jer sam ja svet.“

 

[Gallery not found]


Dolazak Karmelićanki BSI u Hrvatsku


Pogledaj predstavu koju smo pripremili u Hrvatskom Leskovcu povodom 90. obljetnice dolaska Bl. Marije Terezije od sv. Josipa u Hrvatsku. Tu ćeš iz prve ruke doživjeti život prvih Karmelićanki Božanskog Srca Isusova u Hrvatskoj.




Utemeljiteljica Marija Terezija od sv. Josipa se susrela s hrvatskim iseljenicima u SAD-u i Kanadi. Uvidjevši njihove potrebe, pisala je svećenicima u Hrvatsku moleći ih da djevojke zainteresirane za redovnički život upoznaju s Karmelom i potaknu ih za rad s hrvatskim iseljenicima. Istodobno je poslala sestre iz Beča da u Zagrebu otvore dječji dom i samostan. Godine 1917. osnovan je prvi samostan u Hrvatskom Leskovcu, a 1920. majka Marija Terezija došla je u Zagreb gdje je 1924. otvorena druga kuća na Vrhovcu.


[Gallery not found]

Naši izvori: Karmel

Karmelski Red nastao je na gori Karmelu u Svetoj zemlji, na gori koja je biblijski opjevana po svojoj ljepoti. Karmel na Hebrejskom znači vrt ili vinograd koji cvate, vrt Božji. Tu su se okupljali pustinjaci da bi živjeli jedan asketski, pokornički stil života posve posvećan molitvi. Karmelski Red ne poznaje neku osobu koja mu je bila utemeljitelj. Međutim, poznaje se stil života koji su izabrali prvi redovnici pustinjaci odnosno Pravilo koje je niklo iz života prve zajednice. Ideal im je bio: ''Živjeti u pokornosti Isusu Kristu, Njemu služiti vjerno čistim srcem i dobrom savješću'' (iz Pravila).

Dvije su osobe važne za razumijevanje duha Karmela. Prva je starozavjetni prorok Ilija koji je živio u Božjoj prisutnosti na gori Karmelu i gorljivo revnovao za slavu Božju. Predstavljen je kao lik duhovne borbe za postizanje kreposti. Druga je Blažena Djevica Marija, uzor molitvene duše koja sluša i prima Božju Riječ te o njoj razmišlja u svome srcu. Ona karakterizira kontemplativno usmjerenje Karmela. Pustinjaci na gori Karmelu odmah su na početku svog osnutka napravili kapelu i posvetili je Mariji te se prozvali Braćom Blažene Djevice Marije od gore Karmela. U 12. st. na gori Karmelu pridružuju im se i zapadni hodočasnici i latinski križari koji započinju živjeti redovničkim životom u duhu proroka Ilije.

U 13. st. osvajanjem Svete Zemlje i gore Karmela od strane muslimana, prvi karmelićani prisiljeni su pribjeći u Europu. U Europi su se prilagodili europskom stilu redovničkog života i postali tzv. "prosjački red" (poput franjevaca ili dominikanaca).

U 16. st. događa se obnova Karmelskog Reda po dvoje, danas svetih karmelićana, sv. Tereziji Avilskoj i sv. Ivanu od Križa. Obnovljeni Karmel karakterizira povratak k izvornom stilu života u izrazitijoj kontemplativnosti.

Grb Karmela

Boga u svima gledati, Bogu u svima služiti, Boga u svima ljubiti!



Prvih pedesetak djevojaka ustrajalo je na putu zajedničkoga traženja i 3. siječnja 1909. položilo vječne redovničke zavjete a 56 mladih djevojaka stupilo je u novicijat i započelo ozbiljnu redovničku formaciju. 

 

Djeca u prvom Domu sv. Josipa u Berlinu 1896. Većina domova Družbe nose ime sv. Josipa, zaštitnika Družbe.

Čitajte o našoj povijesti


Neposredna svjedočanstva o utemeljenju Karmela BSI u Hrvatskoj S. Marije Terezije od sv. Petra (Demetz), „majke hrvatskog Karmela BSI“. Više pročitajte ovdje.





Brdo Karmel u Izraelu.